OpenAI na raskršću: U potrazi za zaštitnim jarkom usred balona procjene i krize identiteta

Kada je procjena vrijednosti kompanije na vrhuncu, a njena korisnička baza pokreće kampanju "otpustite CEO-a" na društvenim mrežama, taj osjećaj razdvojenosti obično nagovještava neki dublji strukturalni problem.

Nedavno, rasprava o OpenAI-u na X/Twitteru poprima ekstremni binarni karakter: s jedne strane, SoftBank nastavlja ulagati i očekuje se procjena vrijednosti od desetaka milijardi dolara, a s druge strane, korisnici bijesno protestiraju zbog uklanjanja GPT-4o, Elon Musk žestoko kritizira, a kineski konkurent DeepSeek snažno napada.

Ako skrenemo pogled s dnevnih fluktuacija cijena dionica i rezultata modela, otkrit ćemo da se OpenAI nalazi u tipičnoj "inovatorskoj dilemi". Ne radi se samo o tehnologiji ili novcu, već o strateškoj krizi identiteta, poslovnog zaštitnog jarka i budućeg AI ekosustava.

Gubitak emocionalne imovine i kriza povjerenja "ClosedAI"

U poslovnoj analizi često kažemo da su korisničke navike najdublji zaštitni jarak. Međutim, čini se da OpenAI vlastitim rukama zatrpava taj jarak.

Nedavna najveća kontroverza proizlazi iz OpenAI-jevog prilagođavanja modela GPT-4o. Brojni korisnici su na X-u izrazili snažno nezadovoljstvo, a neki su čak koristili ekstremne riječi poput "uništili ste nam živote". To možda zvuči pomalo pretjerano, ali otkriva ključnu činjenicu: za veliki broj C-end korisnika, odnos koji su izgradili s AI-jem nije samo instrumentalni poziv, već uključuje i određenu emocionalnu ovisnost i duboko ugrađivanje u radni proces.

Kada korisnici viču "ClosedAI, vratite nam GPT-4o" i dodaju hashtag #FireSamAltman (otpustite Sam Altmana), to označava određeni kolaps imidža brenda OpenAI. Kao što je rekao jedan komentator, OpenAI "potpuno vrijeđa krajnje korisnike, uništavajući najdragocjeniju temeljnu imovinu".

U fazi startupa, ova "izdaja" ranih ključnih korisnika možda se još uvijek može smatrati cijenom tranzicije, ali za diva s procjenom vrijednosti od stotina milijardi dolara, to je ravno ekonomskom samoubojstvu. Što je još pogubnije, ova kriza povjerenja nije ograničena samo na obične korisnike.

Elon Musk, jedan od suosnivača, nedavno je pokrenuo novi krug medijske ofenzive protiv OpenAI-a, rekavši da se njegova procjena vrijednosti "čini previsokom" i optužujući ga da nije samo "izuzetno zatvoren", već da koristi i "prljave trikove". Iako Muskove izjave imaju osobni karakter, narativ koji je istaknuo, da "OpenAI ne opravdava svoje ime (prelazak s neprofitnog otvorenog koda na zatvoreno profitiranje)", postaje neosporna optužba u glavnom medijskom prostoru. Kada samo ime brenda postane ironično, ova kriza identiteta ozbiljno će ometati njegov napredak u pogledu političke regulative i javnog imidža.

Otvoreni čopor vukova i "20 puta razlika u cijeni" napad smanjenjem dimenzija

Ako je unutarnja kriza povjerenja spori otrov, onda je vanjska konkurencija izravni napad smanjenjem dimenzija.

Korisnik Twittera @Jackkk istaknuo je fenomen koji uznemiruje Wall Street: "Kineski modeli nisu samo 20 puta jeftiniji, već su i otvoreni." To nije neutemeljeno. Kineski AI modeli, predvođeni DeepSeek-om, napadaju zatvorene zidove koje su izgradili OpenAI i Anthropic izuzetno agresivnim stavom.

O DeepSeek-u postoje dva potpuno različita narativa u javnosti. OpenAI ga optužuje da je kopirao američke modele tehnikom "destilacije", dok ga druga strana hvali kao "besplatni AI koji nije pod kontrolom SAD-a". Bez obzira na kontroverzu oko tehničkog izvora, ne može se zanemariti ekonomska činjenica: modeli otvorenog koda postižu performanse blizu SOTA (State of the Art) uz izuzetno niske granične troškove.

To čini trend "razvezivanja" i "komodifikacije" koji Benedict Evans često spominje. Kada inteligencija postane jeftina i sveprisutna poput električne energije, poslovni model koji se oslanja na prodaju pretplata na zatvoreni API suočit će se s ogromnim pritiskom na cijene. Ako modeli otvorenog koda poput DeepSeek-a mogu pružiti 90% performansi GPT-4 razine, a cijena je samo 5% od potonje, tada će za većinu programera i poslovnih korisnika migracija biti pitanje vremena.

Čini se da je trenutna strategija OpenAI-a "borba na šest ili sedam frontova istovremeno" - žele raditi AGI (opća umjetna inteligencija), potrošački hardver, nositi se s Microsoftovim odnosom suradnje i konkurencije, a istovremeno se moraju braniti od bočnih napada iz tabora otvorenog koda. Kao što je komentirano, čini se da trenutno nije ostvario odlučujuću pobjedu ni na jednom frontu.

Posrednički ratovi i budućnost Agenata

U trenutku kada se modelski sloj suočava s krizom komodifikacije, sljedeća opklada OpenAI-a očigledno leži u "Agentu" (inteligentnom agentu).

Nedavno je OpenAI kupio tim Multi (ranije OpenClaw), s ciljem da Agent dovede do mase. Kao što je industrijski posmatrač @pascal_bornet rekao: "Sljedeći AI rat nije o modelima, već o Agentima. Modeli generiraju tekst, Agenti generiraju akcije."

Ovo je ispravan strateški zaokret, ali ga je izuzetno teško izvesti. Agent zahtijeva izuzetno visoka sistemska ovlaštenja, stabilno okruženje i duboko povjerenje korisnika. A to upravo pogađa slabe tačke OpenAI-a:

1. Zabrinutost za privatnost i sigurnost: Kada je američki Ministarstvo odbrane objavilo saradnju sa OpenAI-om, kako bi ChatGPT rasporedili u Pentagon, iako je to dokazalo sposobnost na nivou preduzeća, takođe je povećalo zabrinutost nekih korisnika u vezi sa privatnošću podataka. Duboka integracija Agenta u operativni sistem ili preglednik zahtijeva od korisnika da daju izuzetno visoka ovlaštenja povjerenja, a trenutno nestabilna osnova povjerenja OpenAI-a možda neće moći podržati ovaj korak.
2. Konkurentski odnos sa Microsoftom: Musk je predvidio da će "OpenAI progutati Microsoft". Iako je ovo radikalno, otkriva potencijalni sukob između njihova dva poslovna modela. Microsoft se nada da će integrirati AI sposobnosti putem Copilota i prodati ih preduzećima, a ako OpenAI direktno dođe do korisnika putem Agenta, neizbježno će se direktno takmičiti sa svojim najvećim finansijerom.

Zaključak: Traženje nove naracije

Očekivani ogroman gubitak OpenAI-a u 2026. godini nije samo tehničko usko grlo, već bol tranzicije u poslovnom modelu.

On pokušava da se transformiše iz "neprofitne istraživačke institucije" u "zatvorenog komercijalnog giganta", ali se suočava sa jeftinim opkoljavanjem od strane open source zajednice; pokušava da uspostavi emocionalnu vezu na nivou potrošača, ali grubo prekida tu vezu u iteracijama proizvoda. On jede Microsoftov ručak, a istovremeno ga rastrž otvorenog koda vučji čor iz Kine.

U ovoj fazi, OpenAI-u nije potreban samo jači GPT-5. On mora ponovo odgovoriti na ono najbitnije pitanje: u ovoj eri u kojoj je inteligencija sveprisutna i granični troškovi se približavaju nuli, ko je zapravo OpenAI? Da li je skupi gost Bijele kuće ili inteligentni asistent za mase?Ako se ova kriza identiteta ne riješi, ni najveća procjena neće biti ništa drugo do kula sagrađena na pijesku. Uostalom, u ovoj eri brze tehnološke jednakosti, obrambeni rovovi se nikada ne grade na parametrima modela, već na nezamjenjivoj mreži vrijednosti i povjerenju korisnika.